IBM Battery 500 Project
Iako baterije koje se nalaze u električnim automobilima imaju nekoliko slabih točaka (težina, dimenzije, duljina punjenja, vijek trajanja, cijena), IBM se odlučio uhvatiti u koštac sa njihovim kapacitetom i povećati ga za desetak puta u odnosu na one kakve se koriste danas!
AUTONOMIJA ELEKTRIČNIH AUTOMOBILA POVEĆANA NA 800 KM!
Kako bi u tome uspio, poznati informatički računalni gigant je u sklopu programa Big Green Innovations pokrenuo projekt Battery 500 i na njemu angažirao 40-tak vodećih znanstvenika i inženjera iz SAD-a na ovom području. Osnovni cilj je razviti bateriju koja će po jedinici težine moći spremiti znatno više energije no što to može litij-ionska te na taj način električnim automobilima osigurati autonomiju i do 800 kilometara! Prosječna autonomija električnog automobila danas se kreće u prosjeku između 80 i 160 km.
LITIJ-ZRAK BATERIJA I UPOTREBA NANOTEHNOLOGIJE
U IBM-u vjeruju kako će do ostvarenja cilja doći upotrebom takozvane litij-zrak baterije. U usporedbi sa klasičnom litij-ionskom, ona je otvorenog dizajna, a kao katodu koristi kisik iz atmosferskog zraka. Podsjetimo, katoda je negativna elektroda u elektrolitičkoj ćeliji na kojoj se odvija reakcija redukcije (primanje elektrona) kad kroz ćeliju teče struja. S obzirom da je kisik dostupan u neograničenim količinama, određene limitacije može predstavljati samo površina elektroda. Taj bi se problem riješio upotrebom nanotehnologije, a proizvedena baterija bi mogla imati deset puta veću energetsku gustoću u odnosnu na li-ion baterije.
VIDEO:IBM BATTERY 500 PROJECT
ODGOVORE ĆE DATI IBM-OVA SUPERRAČUNALA
Može li se ovakva baterija uopće masovno proizvoditi, a da pritom zadrži razumne dimenzije i težinu, pitanja su to na koje će IBM kroz naredne dvije godine nastojati dati odgovor. Također, potrebno je pronaći i adekvatna rješenja kako punjenje ovakvih baterija nebi trajalo cijelu vječnost (znanstvenici sa MIT-a možda imaju rješenje za to), a stavka o kojoj posebno treba voditi računa je i konačna cijena baterije. Gotovo da i nije potrebno naglašavati kako IBM nema namjeru proizvoditi skupe prototipe kada pod svojih krovom krije svjetski poznata superračunala.
Za razliku od IBM-a, poznate japanske kompanije Hitachi i Toshiba nisu odustale od razvoja litij-ionskih baterija. Štoviše, one su otišle nekoliko velikih koraka unaprijed i pronašle rješenja za njihove nedostatke!
